Luke 21:5-19
11/13/07 , by Posted by: Admin
‘Oku ‘ikai ko e kosipeli faingofua ‘oku ‘omai ke muimui ai he uike eni! Ka teu fai ha feinga ke lave he puipuitu’a ‘o e kosipeli pea toki fai ai ha okooko ki he Sapate!
Temipale: ngaahi naunau mo hono ‘tala-‘otua’
Kuou fa'a ma’u-lotu ki he ngaahi fale-lotu tupu’a ‘i he ngahi fonua kau ai:
York Minster (York, North England, UK) – lahi taha ‘i Iulope Noate
Westminster Abbey (London, UK) – fale-lotu fakapule’anga ‘o Pilitania
Notre Dame (Paris, France) – fale-lotu tupu’a ‘o Falanise
Church of Nativity (Bethlehem, Israel) – fale-lotu ‘o e ‘Alo’i
Pea 'oku 'i ai ma'u pee 'a e maafana makehe he'ete huu ki he ngaahi fale-lotu ni.
Tukehe ange ‘a e ngahi fale-lotu faka’ofo’ofa ‘o Tonga! Taha e polepole’anga ‘o e Tonga ha lava hano langa ha fale-lotu faka’ofo’ofa mo talanoa’i ‘o ha Siasi honau kolo! Ne toki huufi he ngaahi mahina kuo ‘osi e Temipale faka’ofo’ofa ‘o e Siasi Mamonga ‘i Tonga (vakai ki he fakamatala ‘i he Community Life). Ko e ngaahi fale-lotu ko e me’a matu’aki mahu’inga ki he Siasi.
Lesoni ‘o e uike ni, lave ki he Temipale ‘o Selusalema. Na’e ‘ikai hano ua ‘i mamani. Langa ‘e Solomone, haveki ‘e Papilone he Faka-He. Toe langa ‘e he Tu’i Pesia – Sailosi (Cyrus) ‘o faka’osi ‘e Seluipepeli pea toe fakalelei’i e Temipale ‘e Helota (Tu’i ‘oe Kilisimasi) ki hono ngaahi ngeia mo hono faka’ofo’ofa na’e ‘ikai hano tatau. Ne ne toe fakalahi ‘o kapui ‘a e fakafuofua ki he ‘eka ‘e 35!
Ko e ngaahi maka ne ngaahi ‘aki e Temipale, ne a’u pee ngaahi konga maka ‘o fute 46 loloa, fute 10 ma’olunga, fute 10 kakano, pea fakafuofua ki he toni ‘e 400-tupu hono mamafa! ‘Oku hiki he Fuakava Motu’a (Teutalonome) ‘a e fakaikiiki ki he ngaahi naaunau teuteu ‘o e Temipale ‘o ‘Isileli. Ko e fale-lotu ni na’e ‘ikai hano tatau. Na’e langa pe ia ke ‘oua toe lakasi.
Ko e Temipale ‘i he mo’ui ‘a ‘Isileli koe ‘afio’anga ‘o e ‘Otua. ‘O ‘ikai hangee ko ia ‘oku tau anga maheni he ‘aho ni ke pehee koe feitu’u ‘o e lotu ki he ‘Otua – ka koe ‘Otua na’e ‘i hono nofo’anga tapu ‘i he Temipale. Fakakaukau pee ki he Puha-‘oe-Fuakava.
Ko e Temipale ko e fetaulaki’anga ‘o e tangata mo e ‘Otua. Ko e Temipale na’e ‘ikai ko e fai’anga lotu pe, ka ko e feitu’u na’e lava ai e kakai ‘Isileli ‘o feohi mo fetaulaki mo e ‘Otua. Ko e ‘uhinga ia ‘oku tau lau ai he Tohitapu ‘a e ngaahi fatongia lalahi mo mamafa mo tuku-fakaholo ne fai ki he Temipale; feilaulau, polopolo, kofesio, ngaahi katoanga kehekehe (Pasova, moe hafua).
Na’e ‘ikai ‘ilo ‘e ‘Isileli pe ‘e lava fefee hano toe fai e lotu kapau ‘e ‘ikai ha Temipale! Ko e mahu'inga ia 'o e Temipale he nofo 'a 'isilelei.
Ngaahi ‘aho faka’osi
‘Oku lave’i ‘e he kau hisitolia ‘o e lotu na’e too ‘a Selusalema, pea haveki ai ‘a e Temipale faka’ofo’ofa ni ‘i he 70 AD, ‘e he kau Loma. Ko e ‘osi ia e ta’u’e 40 mei he palofisai ‘a Sisu ‘i he lesoni koispeli ‘o e uike ni – v.6: he’ikai toe ha maka ta’e holoki! Ko e mohenga ia ‘o e katoa e talanoa ko eni ‘a Sisu fekau’aki mo e ‘kaha’u’. Vakai ki he fehu’i ‘a e kau Akonga (veesi hoko -v.7), pea koe too mo e le’o tailiili na’e fai’aki ‘a e fehu’i ni. ‘E hoko ‘a fe ‘a e ngaahi me’a ni?
Tokolahi ‘oku nau nofo ‘o femou’ekina ki he fakasio ‘o e ‘Aho Fakamui mo hono faka’ilonga. Pea ‘oku lahi hono ngaue’aki ‘a e konga kosipeli ko eni ki hono fakafuofua mo hono fakasio ‘o e ‘Aho Fakamui. Ko e holoki mo e haveki ‘o e Temipale ko e taha ia he ngaahi me’a ‘e hoko ‘i he kamata ‘o e ngaahi ‘aho faka’osi! Pea ko e meimei ta’u eni ‘e 2000-tupu ‘a ‘etau kei fononga mai he taimi ‘oku lau ‘e Sisu – ‘a e ngaahi ‘aho faka’osi.
Ko e me’a na’e lave ki ai ‘a Sisu; lahi e tau, lahi e ngaahi faingata’a faka-e-natula, li’aki ‘e he famili, lavaki’i ‘e he fangatokoua … etc. Ko e mamahi ‘oku fetaulaki mo e kau Kalisitiane talu mei he kau mu’aki (‘oku tau lau he Tohi Ngaue), ‘oku kei hoko pee he ngahi ‘aho ni.
Ko e pole ia ‘oe muimui kia Sisu – ‘e li’aki koe ‘e mamani, pea teke fetaulaki mo e faingata’a; fakapolitikale, fakaenatula, faka-ekonomika … moe haafua. Ko e ngaahi me’a ne hoko pea ‘oku hoko, pea ‘e hoko ki he kalisitiane! Ko e ‘uhinga ia ‘a Sisu!
Makatu’unga ‘o e “tui”
Makatu’unga ‘o e tui ‘oku ‘ikai ma’u he “temipale” – ‘oku ‘ikai ma’u ‘i he ngaahi fale-lotu! Fai atu e kau Akonga ‘enau fakamatala ki he’enau faka’ofo’ofa’ia he tu’u ‘ae Temipale, ka e tafoki hake ‘a Sisu ‘o talaange ‘a e ongoongo fakaloloma ‘e hoko ki he koloa mahu’inga ‘ihe mo’ui ‘a e kakai ‘Isileli – ‘a e Temipale!
Ko e holoki eni ‘o e temipale he kuo hoko e ngaahi katoanga tukufakaholo ko e hala ia ki he ‘Otua. Kuo femou’ekina e kakai he fai e ngaahi ouau ‘o lomekina ai si’i kakai ‘e ni’ihi. Ne ‘ikai ngofua e kakai ‘e ni’ihi ke huu ki he Temipale! Kuo ngaue hala’aki ‘e he kau tauhi Temipale ‘a honau fatongia. Kuo puli e ‘Otua mei he kakai ‘i he ngaue ‘a e Temipale.
Teu holoki e temipale, pea teu fokotu’u he ‘aho hono 3! Ko e faka’ilonga ki he temipale fo’ou!
Makatu’unga ‘o e tui ‘oku ‘ikai ma’u mei ha ngahi faka’ilonga! Mohenga ia e fehu’i ‘a e kau Akonga – ko e haa e faka’ilonga ‘o e teu hoko ‘a e ngaahi me’a ni? ‘Oku femou’ekina ai e tokolahi he kumi faka’ilonga ‘o e toe ha’u ‘a Sisu (‘o e ‘aho faka’osi)! Pea lahi ai hono fakatonulea’i e konga kosipeli ko eni ‘o faka’ata’aki mo fakasio ‘o e ngaahi faka’ilonga fakamamani ‘o e hoko mai ‘a e ‘aho ko ia. ‘O tau fanongo ai he ngaahi fakafuofua hala ki he ‘aho fakamui.
‘Oku tau lau ‘i he Tohi Ngaue ‘a e ngaahi faingata’a ne fekuki tonu mo e kau mu’aki muimui, 'i he hili pee 'a e pekia 'a Sisu. Ko hono lau ‘e he kakai ko eni (mu’aki Siasi) ‘a e hiki ‘a Luke ‘oku mahu’ingamalie leva kiate kinautolu ‘a hono fakamamahi’i mo e ngahi faingata’a ne nau fekuki mo ia. Ne nau sio tonu mo a’usia tonu pea mo fakamo’oni ki he lau ne fai ‘e Sisu. He ko kinautolu ne nau fekuki mo e ha’aha’a ‘o Loma, kau ai mo ‘enau a’usia tonu hono laiki e Temipale 'i he 70 AD! Ko e kakai ko eni ne fakamamahi’i , tuku pilisone (Paula), tamate’i (Sitiveni), li’aki ‘e he matu’a, lavaki’i ‘e he famili mo e hafua. Katoa e ngahi me’a ni ne fekuki tonu pee mo e kau Akonga. ‘O nau fakamo’oni’ e lau ‘a Sisu (kosipeli ko eni ‘oku tau lau).
Fefe ‘a e ngaahi ‘aho ni? Vakai ki he ongoongo mei he ngaahi fonua Mosilemi ‘a hono fakamamahi’i e kau Kalisitiane.
Palomesi
Palomesi ‘a Sisu ki he kau Akonga tene fakafonu kinautolu ‘aki ‘a e lea moe ‘ilo! Fehu’i ‘a e kau Akonga (pea mo kitautolu he taimi lahi) – fee taimi ‘e hoko ai? Ko e me’a ia ‘oku ta mo’ua ki ai – ha e faka’ilonga? Tali ‘a Sisu – ‘oua te ke manavahe, ‘oua teke tailiili. Ko e ngaahi me’a kuo pau ke hoko.
Ko e pole? ‘Oku ou fekuki nai mo e ngaahi faingata’a ko e ‘uhi ko ‘eku muimui kia Sisu? ‘Oku li’aki au ‘e mamani ko e ‘uhi ko Sisu? Kapau ‘oku ‘ikai, pea ko e taha ia e fakatokanga ‘o e kosipeli ‘o e uike ni! Vakai na’a ‘oku te toitoi holo pee koe ‘ikai ke fie mamahi’ia ko e 'uhi ko Sisu. Vakai na’a ‘oku tatele mai pee ngahi momeniti lilo ‘oku sivi ai ‘ete tui pea te heke ki he faingofua.
Ko e ngaahi ha’aha’a ‘o e muimui kia Sisu ‘oku hoko ko e faingamalie ke fakamo’oni kiate ia (v.13). Pea ko e fakamo’oni ‘aki ‘a e ngaahi lea, mo e ‘ilo mei te IA. Tuku e fakasio faka’ilonga ‘o e ‘aho fakamui. Fakamanatu mai ‘e he kosipeli ‘o e uike eni, ‘oku ‘osi ‘i hoto tafa’aki pee ‘a Sisu pea tene fakakoloa kita ‘i he ngaahi ha’aha’a ‘o e fononga. Ka ‘i ai ha ofi mai ko e ofi ki he afi. Ha’u mo e ta’e-manavahee he teu ‘oatu e lea, pea mo e ‘ilo. He ‘ikai te ne li’aki koe!
Ti Vaikona
| Posted by: Admin | Category: okooko | Print | Return|